Svim muslimanima poznata je činjenica o postojanju dvaju harema mekanskog i medinskog.

Mekanski harem:

                Uzvišeni Allah kaže: Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.“ (Alu ’Imran, 96.)

                I kad smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo: „Ne smatraj nama nikoga ravnim, i očisti ovaj Hram Moj za one koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati, i koji će molitvu obavljati.“ (El-Hadž, 26.)

                Uzvišeni Allah u Kur'anu spominje riječi Ibrahima, alejhisselam, kada kaže: „Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, Kod Tvoje časne Kabe, da bi, Gospodaru naš, namaz obavljali; zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili.“ (Ibrahim, 37.)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je na Dan oslobođenja Meke: „Ovo mjesto je Allah učinio svetim onog dana kada je stvorio nebesa i Zemlju, pa će ono biti sveto, po Allahovom naređenju, sve do Kijametskog dana. U njoj se ne smije sjeći drvo, izgoniti (radi lova) lovina, uzimati nađena stvar – osim ako će se to obznaniti; niti čupati biljke…“ (Muslim)

                Meka se nalazi sjeverno od Crvenog mora a južno od Rijada i Kasima na nadmorskoj visini od 277m. Grad zauzima prostor od oko 850 km2, a broji oko 1,7 miliona stanovnika (popis iz 2007.).

Meka el-Mukerrema je sveta prijestonica, Ummu-l-Kura, Bejtullahi-l-Atik, Bekka, El-Beled, Mesdžidu-l-Haram, Kibletu-l-Muslimin i mjesto spuštanja Allahove, dželle še'nuhu, Objave. Meka je Allahu, dželle še'nuhu, najdraže mjesto na Zemlji, koju je odabrao za mjesto izgradnje “Svoje kuće”, rođenje posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i mjesto koje će posjećivati ljudi iz svih krajeva zemaljske kugle. Ibn Abbas, radijallahu anhu, navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ti si najljepše mjesto (tj. Meka) i meni najdraže, i da me moj narod nije istjerao, nikada se ne bih nastanio u drugom mjestu.“ (Tirmizi)

Broj posjetilaca se znatno povećavao, počevši od nekoliko stotina, pa hiljada, do milionskih masa u današnjem vremenu. Tavaf oko Ka’be se nikada ne prekida… Dova nikada ne prestaje.

Kaba je građena više puta: Prvi su je sagradili meleki ili Adem, alejhisselam, ili Šit b. Adem, potom Ibrahim, alejhisselam, sa svojim sinom Ismailom, alejhisselam, na već postojećim temeljima, potom Kurejšije u doba džahilijeta, a prije poslanstva Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, potom Ibn Zubejr zbog toga što je bila izgorjela. Sultan Murad b. Ahmed obnovio je K’abu jedanaesti put 1039. god. Posljednju i najpoznatiju obnovu i proširenje izvršio je kralj Saudijske Arabije Fahd ibn Abdu-l-Aziz Al-Saud.

Harem (prostor oko Kabe) je proširivan više puta: prvi koji ga je proširio bio je Omer b. Hattab, radijallahu anhu, potom u vrijeme hilafeta Osmana b. Affana, radijallahu anhu, potom u vrijeme vladavine Velida b. Abdu-l-Melika, potom u vrijeme Mehdija, potom zadnje proširenje u vrijeme saudijske vladavine. Prvi koji je obložio (stavio prekrivač) K'abu bijaše Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa Jemenskim ogrtačem, potom Ebu Bekr, radijallahu anhu, Omer, radijallahu anhu, Osman, radijallahu anhu, Muavija, Ibn Zubejr i dr.

Velid b. Abdu-l-Melik bijaše prvi čovjek u islamu koji ukrasi K'abu zlatom. K'abu je lijepo namirisavati, ali nije dopušteno ništa od nje uzimati radi bereketa.

K'aba bijaše prva građevina na Zemlji koja je podignuta radi ibadeta Allahu, dželle še'nuhu. U Haremu Meke se podjednako povećavaju i grijesi i sevabi. Namaz obavljen u Haremu vrijedi koliko 100.000 namaza na drugom mjestu.

Kod ulaska u Harem postoje pravila koja je mustehab poštovati i izvršavati, a to su:

  • osoba koja zanijeti obavljanje hadža sa nekog od mikata, poželjno je da prvo dođe u Meku, a odatle da ide na Arefat, tj. da ne ide direktno na Arefat;
  • sunnet je u Meku ući putem između dva brda, koji se zove “Senijetu-Kuda”, a tim putem i izaći,
  • ulazak u Meku može biti noću ili danju; Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao je u Meku danju, kada je htio obaviti hadž a noću kada je htio obaviti umru,
  • prilikom ulaska u Meku ili Harem da se, što je više u mogućnosti, susteže od uznemiravanja drugih,
  • ne ulaziti u Harem, odnosno Meku, osim u stanju ihrama, tj. sa nijetom obavljanja umre ili hadža,
  • pri ulasku u Harem prvo treba obaviti tavaf, jer je on Tehijjetu-l-mesdžid, koji važi samo za Harem.

Posjeta važnijih mjesta u Meki:

Među važnijim mjestima koje bi trebalo posjetiti, mada nije obavezno i naređeno, jesu sljedeća mjesta:

  • kaburi Ismaila, alejhisselam, i njegove majke Hadžere, koji se nalaze u Hidžru,
  • kabur Adema, alejhisselam, na brdu Ebu Kubejs,
  • brdo spomenuto u Kur’anu, koje se zove Sevr. Nalazi se u južnom dijelu Meke, na udaljenosti oko 10 kilometara, i visine je oko 500 metara. Ovo brdo bilo je sklonište Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i Ebu Bekra, radijallahu anhu, kada su krenuli prema Medini, tj. činili Hidžru,
  • brdo na kojem je počela Objava, koje se zove Hira’. Ovo se brdo nalazi na sjevernoj strani Meke, na udaljenosti 5 kilometara, i visine 621 metar. Smješteno je na lijevoj strani puta za Arefat,
  • mezarje Hadžun ili el-Mualla smješteno na sjevernoj strani Meke. Ovo mezarje datira još od džahilijetskog doba. U blizini ovog mezarja nalazi se mezarje po imenu Benu Hašim. U njemu su pokopani, između ostalih: djedovi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Abdumenaf i Abdulmuttalib; Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, amidža Ebu Talib; Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, majka Amina; Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, supruga Hatidža, radijallahu anha; mezar Abdullaha b. Zubejra i njegove majke Esme bint Ebi Bekr, radijallahu anhuma.

Najznačajnije znamenitosti Meke

K’aba

Njene današnje dimenzije su 12 metara dužine, 10 metara širine i 16 metara visine. Debljina zidova je jedan metar. Zidovi su od kamena obrađenog samo sa vanjske strane.

Vrata Kabe

Odignuta iznad zemlje 2,25m. Visina vrata 3,06m. Širina vrata 1,68m. Vrata su poklon kralja Halida ibn Abdulaziza, urađena su od čistog zlata. Težina iznosi 280 kg. Postavljena su 22. zu-l-ka’de 1399. h.g.

Hadžeru-l-Esved – Crni kamen

Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hadžeru-l-Esved je spušten iz Dženneta, bjelji od mlijeka, ali su ga grijesi sinova Ademovih učinili crnim.” (Tirmizi)

Hadžeru-l-Esved je mjesto od kojeg se započinje Tavaf i od zemlje je odignut 1m i 10 cm, širok 17cm a visok 25 cm. Obložen je srebrenim omotačem. Hadžeru-l-Esved ima poseban i visok položaj u dušama vjernika zbog mnoštva predaja koje govore o njegovoj posebnosti. Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ovaj kamen će doći na Sudnjem danu i imat će dva oka kojima vidi i jezik kojim govori, pa će svjedočiti za onog ko ga dodirne onako kako treba.“ (Tirmizi)

Multezem

Multezem je prostor između Hadžeru-l-Esveda i vrata Kabe. Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, kaže: „Vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako je svoje grudi i lice priljubio uz Multezem.“

Hidžr

Hidžr je prostor sa sjeverozapadne strane omeđen sa polukružnim zidom. Taj prostor je nekad bio dio K’abe. Kad su Kurejšije odlučili da obnove K’abu, ponestalo im je halal-imetka, pa su je skratili za otprilike 3 metra i tako izostavili taj dio koji ze zove El-Hidžr. Visina ovoga hidžra iznosi 1,32m a njegov polukrug iznosi 21m i 57 cm. Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: “Željela sam da uđem u K’abu i da klanjam u njoj, pa me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo za ruku, uveo u Hidžr i rekao: ‘Klanjaj u Hidžru kada budeš željela ući u Kabu, jer je zaista on dio K’abe…’” (Tirmizi) Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Aiša, da tvoj narod nije vremenski tako blizak paganstvu, ja bih naredio da se K’aba sruši i potom bih joj pripojio ono što je odvojeno od nje.” (Buharija)

Mekamu-Ibrahim

Mekamu-Ibrahim je mjesto na kojem je stajao Ibrahim, alejhisselam, dok je gradio Kabu. U toku gradnje pomjerao ga je, a Uzvišeni Allah je odredio da se udube stope Ibrahima, alejhisselam. Uzvišeni Allah je naredio vjernicima da Mekamu-Ibrahim uzmu za mjesto iza kojeg će klanjati, što ukazuje na njegovu vrijednost: Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati! (El-Bekara, 125.) Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hadžeru-l-Esved i Mekamu Ibrahima su dva džennetska bisera. Da Allah nije utrnuo njihovo svjetlo, osvjetlili bi prostor između istoka i zapada” (Tirmizi) Dubina traga jednog stopala u stijeni je 9 cm, a drugog 10 cm. Otisak dužine stopala bez prstiju je 22 cm, a širina je 11 cm. Visina cijelog kamena je 75 cm, a širina je 130 x 180 cm.

Voda Zemzem

Blagoslovljena voda Zemzem nalazi se u blizini vrata Benu-Šejbe. Između njih i Hadžeru-l-Esveda je udaljenost od oko 18m. Poznat je od vremena Ismaila, alejhisselam, od kad je njegova majka Hadžera tražila vodu, za svog žednog sina, između Safe i Merve. Allah, dželle še'nuhu, ukazao im je svoju milost i dao da provre vrelo Zemzem. U vrijeme vladara Džurhuma ovo vrelo se izgubilo i nestalo, sve dok ga nije u snu vidio, djed Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Abdulmuttalib; a to se desilo prije rođenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Najbolja voda na Zemlji je zemzem-voda, u njoj je hrana koja zasićuje i lijek od bolesti.“ (Taberani) Još je rekao: „Zemzem voda djeluje za ono za šta se pije.“ (Ibn Madže) Vrelo Zemzem se nalazi na dubini od 30 metara, njegova jačina izviranja je između 11 i 18,50 litara u sekundi, zavisno od vremena. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Doista je pokazatelj i razlika između nas i munafika to što oni ne piju zemzem u velikim količinama.“ (Ibn Madže)

Safa i Merva

Uzvišeni kaže: Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Ka`bu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prestup ako oko njih obilazi. (El-Bekare, 158.)

Safa i Merva su dva brežuljka nedaleko od K'abe poznata po tome što je majka Ismaila, alejhisselam, trčala između njih tražeći vodu za svoga sina i sebe.

Safa i Merva se nalaze u sklopu Mesdžidu-l-Harama. Neki dijelovi Safe i Merve su ostavljeni u svom prirodnom obliku pa hadžije tokom S’aja prelaze ovaj put sedam puta, s tim da dio koji je posebno označen prolaze trčeći ili ubrzanim korakom. Dužina Sa'ja iznosi oko 375 metara, širina oko 20 metara i ima šesnaest vrata.

Mina

Mina se nalazi između Mekke i Muzdelife. Od Harema je udaljena oko 7 kilometara. Na Mini su smještena tri džemreta, i to: Džemretu-l-Akabe, Džemretu-l-Vusta i Džemretu-l-Kubra. To je prostor na kojem je Ibrahim, alejhisselam, trebao žrtvovati svoga sina Ismaila, alejhisselam. Ovaj historijski događaj ostavio je trajne poruke i konkretne propise od kojih je simbolično kamenovanje šejtana na istim mjestima na kojima je to uradio Ibrahim, alejhisselam. Naime, kada je Uzvišeni Allah iskušavao jačinu Ibrahimove, alejhisselam, pokornosti, naredio mu je da kao žrtvu prinese svoga sina. Ibrahim, alejhisselam, krenuo je izvršiti naredbu na mjestu današnjeg malog džemreta, ali mu je šejtan prišao uvjeravajući ga da to ne radi. Ibrahim, alejhisselam, gađao ga je sa sedam kamenčića i prešao na drugo mjesto, mjesto gdje se danas nalazi srednje džemre i tu mu se desilo isto što i na prvom, pa je ponovo gađao šejtana sa sedam kamenčića i pomjerio se na treće mjesto. Na tom trećem mjestu, gdje se danas nalazi veliko džemre, ponovno je bio prinuđen da otjera šejtana sa sedam kamenčića poslije čega je krenuo da izvrši ono što je njegov Plemeniti Gospodar naredio, ali nije mogao nauditi Ismailu, čijem vratu oštrica noža nije mogla ništa. Tada je sa nebesa spušten ovan koji je žrtvovan u zamjenu za Ismaila, alejhisselam, i ti propisi su ostali do dana današnjeg, i ostaće do Sudnjega dana.

Muzdelifa

Muzdelifa je jedno od svetih mjesta koje je smješteno između Arefata i Mine. To mjesto je određeno za noćenje hadžija i spajanje akšam-namaza sa jacijom, u jacijsko vrijeme. Od Mine je udaljena oko 5 kilometara. Na Muzdelifi se nalazi, u Kur’anu spomenuti, El-Meš’aru-l-Haram. Uzvišeni Allah je rekao: A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je. (El-Bekare, 198.-199.)

Muslim bilježi hadis od Džabira ibn Abdullaha, radijallahu anhu, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je došao na Muzdelifu, klanjao akšam i jaciju, sa jednim ezanom i dva ikameta, a zatim je legao i nije ustajao do sabaha. Dopušteno je nemoćnima i onima koji imaju razlog otići sa Muzdelife na Minu nakon ponoći, kako bi ranije bacali kamenčiće na Veliko džemre. Sunnet je na Muzdelifi nabrati sedam kamenčića radi njihova bacanja na Džemretu-l-Akabu dok se ostali kamenčići mogu nabrati bilo gdje drugo.

Arefat

Arefat je jedna prostrana visoravan koja se nalazi na udaljenosti od oko 22 km od Mekke, jugo-istočno od Harema. Na ovom mjestu skupe se sve hadžije, i to devetog zu-l-hidže. Ukupna površina Arefata je 10,4 km2 i čitava visoravan se nalazi van granica harema, a smatra se jednim od Meša’ira. Na njemu se nalazi Džebelur-Rahme i mesdžid Nemira. Arefat je nazvan tako jer je Džibril, alejhisselam, pošto je Ibrahima, alejhisselam, podučio obredima hadža, upitao: “Arefte?”, što znači da li si upoznao, saznao, pa je to mjesto nazvano Arefatom. Drugi, pak, smatraju da je nazvano tim imenom jer su se Adem, alejhisselam, i Hava poslije njihovog izlaska iz Dženneta sreli na brdu Er-Rahme. Neki pak smatraju da je Arefat dobio ime po tome što ljudi na tom mjestu priznaju svoje grijehe. Koliki je značaj i vrijednost Arefata najbolje govori hadis koji prenosi Abdurahman ed-Dejli, radijallahu anhu, u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Hadž je Arefat”, ponovivši ovo tri puta. Tog dana i na tom mjestu objavljen je kur’anski ajet: Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. (El-Maide, 3.)

Muslim bilježi predaju od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Najbolja dova je dova na dan Arefata, a najbolje što sam rekao i što su govorili poslanici prije mene je: ‘La ilahe illellahu vahdehu la šerike lehu lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve ‘ala kulli šej'in kadir.’” (Nema istinskog božanstva osim Allaha Jedinog, On nema sudruga, Njemu pripada vlast i zahvala, On oživljava i usmrćuje i On sve može)

Pećina Hira

Kad se Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, približio četrdesetoj godini života, i kada su njegova razmišljanja o prošlosti i sadašnjosti prosvijetlila njegov um, jaz između njega i njegovog naroda se u mnogo čemu produbljivao. On tada zavoli samoću. Ponio bi sa sobom hrane i vode, i odlazio u pećinu Hira na brdu Nur, koje je visoko oko 621m, a udaljeno od Mekke oko 3,2km. To je jedna lijepa pećina, duga oko 272cm, a široka oko 80cm. On je provodio mjesec ramazana u toj pećini. Vrijeme je provodio u ibadetu i razmišljanju o svemu što ga okružuje, pa i o kosmosu. Razmišljao je šta se krije iza toga, kakva je to snaga koja pokreće sve to. On je bio siguran da njegov narod pogrešno obožava Allaha. Oni žive u zabludi i čine širk, vjeruju u kipove. Ovo je mjesto gdje je počela Objava.

Pećina Sevr

Pećina Sevr se nalazi južno od Mekke i od Harema je udaljena oko 10 kilometara; u nju su se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i Ebu Bekr, radijallahu anhu, sklonili prilikom Hidžre i u njoj su boravili tri dana. Allah Uzvišeni spominje tu pećinu sljedećim riječima: Ako ga vi ne pomognete, pa – pomogao je Allah onda kad su ga oni koji ne vjeruju prisilili da ode, kad je s njim bio samo drug njegov, kada su njih dvojica bila u pećini i kad je on rekao drugu svome: „Ne brini se, Allah je s nama!“, pa je Allah spustio pouzdanje Svoje na njega, i pomogao ga vojskom koju vi niste vidjeli i učinio da riječ nevjernika bude donja, a Allahova riječ, ona je – gornja. Allah je silan i mudar. (Et-Tevba, 40.)

Poznati mesdžidi u Mekki

Mesdžidu-l-Bej’at

Ovaj mesdžid je poznat po tome što su na ovom mjestu prvi puta, a po nekima i drugi puta ensarije dale prisegu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na vjernost. Izgradnja ovog mesdžida se pripisuje halifi Ebu Dža’feru el-Mensuru Abbasiju godine 144. po H. Ovaj mesdžid se nalazi u blizini Džemretu-l-Akabeta, na lijevoj strani u pravcu Mine.

Mesdžidu-t-Ten’im

Sa ovog mjesta je zanijetila umru majka svih vjernika Aiša, radijallahu anha, nakon Oproštajnog hadža sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Ovaj mesdžid je udaljen od Harema 6 km.

Mesdžidu-Džin

Spominje se da se na ovom mjestu sastao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa jednom grupom džina. Neki pak kažu da je na ovom mjestu Allah, dželle še'nuhu, objavio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ga prisluškuje jedna grupa džina i da su povjerovali u Objavu. Mjesto ovog mesdžida je u blizina mezarja Mu’ala.

Medinski harem:

Medina je grad Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i zauzima posebno mjesto u srcima svih muslimana. Smještena je na 625 m nadmorske visine. Nalazi se 430 km sjeverno od Mekke, a 150 km sjeveroistočno od obale Crvenog mora. Džamiju u Medini gradio je lično Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa svojim ashabima. Njena je površina iznosila 70×60 lakata. Prvi ko je proširio ovaj mesdžid bio je Omer, radijallahu anhu, potom Osman, radijallahu anhu, potom Abdulmelik b. Mervan, zatim njegov sin Velid, potom zadnja proširenja od strane Saudijske Arabije – tj. kralja Abdulaziza Al Sa’uda te kralja Fahda. Namaz u ovom mesdžidu ima vrijednost hiljadu namaza u nekom drugom mesdžidu. Medina ima preko 90 imena, od kojih su: El-Medina el-Munevvera, Tajjiba, El-Hajre, Ed-Dar, El-Mahfuza, El-Habiba, Taba, El-Mubareka, Daru-l-Feth, Haremu Resulillah, Me’zeru-l-iman, Daru-s-selam, Kurbetu-l-Ensar, Daru-l-Iman, Sejjidetu-l-Buldan, El-Muhtare, Daru-l-Ebrar, Daru-l-Ahjar, Kubbetu-l-Islam, El-Ma’sume itd.

Mustehab je posjetiti kabure Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekra, radijallahu anhu, i Omera, radijallahu anhu, koji se nalaze u džamijskom haremu. Prilikom posjete ovim kaburima treba imati na umu sljedeće:

  • sunnet je posjetiti kabur Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, shodno hadisu: “Ko posjeti moj kabur, zaslužio je moj šefa’at” (Taberani), i “Ko me posjeti poslije moje smrti kao da me je posjetio dok sam bio živ.” (Tirmizi);
  • mustehab je prilikom polaska na put da se posjeti ovo sveto mjesto, što više donositi salavat i selam na Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,;
  • mustehab je da se osoba okupa prije ulaska u Mesdžid i odjene najljepšu i najčišću odjeću,
  • mustehab je u Harem ući desnom nogom i izgovoriti sljedeću dovu:

أعُوذُ بِاللهِ الْعَظِيمْ، وَبِوَجْهِهِ الْكَرِيْم، وَسُلْطَانِهِ الْقَدِيمْ مِنَ الشَيْطَانِ الرَّجِيم، بِسْمِ الله، وَالحَمْدُ لله، اللَّهُمَّ صَلِّ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّد، اللّهُمَّ اغْفِرْ لِي ذُنوُبِي، وَافْتَحْ لِي أبْوَابَ رَحْمَتِكَ

“Utječem se Uzvišenom Allahu Njegovim plemenitim licem i Njegovom vječnom vlašću od prokletog šejtana. U ime Allaha i hvala Allahu. Neka je Salavat i Selam na Muhameda i porodicu Muhamedovu. Allahu moj, oprosti moje grijehe i otvori mi vrata Svoje milosti.”;

  • prvo, po mogućnosti ući u “Revdu” (mjesto između kabura i minbera Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem) i tu klanjati dva rekata Tehijjetu-l-Mesdžida;
  • otići do kabura Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nazvati selam. To možemo uraditi na sljedeći način:

السَّلامُ عَلَيْكَ يَا أَيُّهَا النَبِيُّ وَرَحْمَةُ اللهِ وَبَرَكَاتُهُ، صَلَّى اللَّهُ عَلَيْكَ وَبَارَكَ، وَجَزَاكَ عَنْ أُمَّتِكَ خَيْرَ الْجَزَاءِ. اَلتَّحِيَّاتُ لِلَّهِ وَالصَّلَوَاتُ وَالطَّيِّبَاتُ، السَّلامُ عَلَيْكَ أَيُّهَا النَبِيُّ وَرَحْمَةُ اللهِ وَبَرَكَاتُهُ، السَّلامُ عَلَيْنَا وَعَلَى عِبَادِ اللَّهِ الصَّالِحِينَ. أَشْهَدُ أَنْ لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللَّهُ وَأَشْهَدُ أَنَّ مُحَمَّداً عَبْدُهُ وَرَسُولُهُ.

“Neka je mir na tebe, Vjerovjesniče, i milost i blagoslov! Allah te blagoslovio i blagoslovljenim učinio. Allah te nagradio u ime tvojih sljedbenika najboljom nagradom! Veličanje pripada samo Allahu, kao i moji namazi, moje dove i dobra djela. Neka je Allahov mir na tebe, Allahov Vjerovjesniče, i Njegova milost i Njegov blagoslov. Neka je mir na nas i na sve iskrene Allahove robove. Svjedočim da nema drugog istinskog božanstva mimo Allaha i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.”

  • pomaknuti se malo u desnu stranu (koliko jedan korak) i nazvati selam Ebu Bekru, radijallahu anhu, sljedećim riječima:

السَّلامُ عَلَيْكَ يَا أبَا بَكْرٍ يَا خَلِيفَةَ رَسُولِ لله وَرَحْمَةُ اللهِ وَبَرَكَاتُهُ، جَزَاكَ الله عَنْ أمَّةِ مُحَمَّدٍ خَيْراً.

“Neka je mir na tebe, milost i blagoslov o Ebu Bekre, o halifo Allahova Poslanika. Allah te nagradio u ime sljedbenika Muhammeda najboljom nagradom.”

  • pomaknuti se malo u desnu stranu (koliko jedan korak) i nazvati selam Omeru, radijallahu anhu, sljedećim riječima:

السَّلامُ عَلَيْكَ يَا عُمَر يَا أَمِيرَ الْمُؤْمِنِينَ وَرَحْمَةُ اللهِ وَبَرَكَاتُهُ، جَزَاكَ الله عَنْ أمَّةِ مُحَمَّدٍ خَيْراً.

“Neka je mir na tebe, milost i blagoslov o Omere, o halifo mu’mina. Allah te nagradio u ime sljedbenika Muhammeda najboljom nagradom.”

  • nije dopušteno činiti tavaf (obilaziti) oko kabura Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti oko džamije, a niti dodirivati i ljubiti ogradu radi bereketa, već treba nastojati da se tokom boravka u Medini, što više namaza obavi u Haremu.

Poznati mesdžidi u Medini

Mesdžid Kuba’

Kuba’ je mjesto koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio kada je prilikom Hidžre došao u Medinu. Naime, stanovnici Medine, tadašnjeg Jasriba, znali su za njegov dolazak pa su ga svaki dan iščekivali na ulicama i pripremali se da ga ugoste. Tako je bilo i sa stanovnicima manjeg mjesta Kuba’, koje je u neposrednoj blizini same Medine. Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao u Kuba’, stanovnici su ga srdačno dočekali i kod njih je ostao tri dana. Za to vrijeme sagrađena je džamija i to je prva džamija koja je sagrađena u islamu, naravno ne računajući dva harema u Mekki i Jerusalemu. Allah, dželle še'nuhu, za ovaj mesdžid rekao je da je sagrađen na bogobojaznosti. Lično je učestvovao u njegovoj izgradnji, vršeći među ashabima prve upute i savjete u vezi s uspostavljanjem nove muslimanske zajednice. Namaz u njemu ima vrijednost umre. Sehl ibn Hanif, radijallahu anhu, kaže: “Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Ko se očisti (abdesti) u svojoj kući, a zatim dođe do Mesdžida Kuba’ pa klanja u njemu namaz, imat će nagradu obavljene umre.’” (Ahmed)

Uhud

Posjeta Uhudu ima svoj poseban značaj, zbog toga što je jedno od džennetskih brda. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Brdo Uhud nas voli i mi njega volimo, ono je od džennetskih brda.“ (Ahmed)

Naime, na tom mjestu se u mjesecu ševvalu 3. godine po Hidžri dogodila značajna bitka između muslimana i mekanskih mušrika. Mušrici su se nakon poraza na Bedru intenzivno pripremali za osvetu i to su pokušali postići u sveopćem pohodu na Medinu. Gledano sa vojnog aspekta, muslimani su izgubili ovu bitku, imali su mnogo šehida i ranjenika, i sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je ranjen. Ali mušrici ipak nisu uspjeli ostvariti svoj krajnji cilj a to je ubistvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, što im je bio jedan od glavnih motiva.

Buharija i Muslim bilježe od Hamida es-Sa'dija, radijallahu anhu, da je rekao: „Vraćali smo se sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, sa Bitke na Tebuku pa kada smo počeli nazirati Medinu, rekao nam je: „Ovo je Taba (Medina), a ovo je brdo Uhud, koje nas voli i kojeg mi volimo.“

Sve pouzdane predaje govore o sedamdeset poginulih muslimana na Uhudu. Većina poginulih su ensarije. Njih je poginulo šezdeset pet. Četrdeset i jedan iz plemena Hazredž, a dvadeset i četiri iz plemena Evs. Također je poginuo i jedan Jevrej. Ostali su bili iz redova muhadžira. Kod mušrika je broj poginulih bio 22. Postoje i neke predaje koje kažu da ih je bilo 37.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ovoj bitki ranjen, a šehadet je postigao i Mus'ab ibn Umejr, radijallahu anhu, prvi daija u Medini.

U ovoj bitki je ubijen amidža Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Hamza ibn Abdulmuttalib, jedan od prvih koji su prihvatili islam, poznat pod nadimkom “Allahov lav”. Ubio ga je Vahši, sluga kojem je Hind, žena vođe Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, neprijatelja (Ebu Sufjan) obećala bogatu nagradu za njegovu glavu. I sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je ranjen.

Na ovom mjestu naše hadžije posjete kaburistan šehida i neko iz rukovodstva hadža održi predavanje o tom značajnom mjestu i događaju.

Hendek

Uz pomoć utjecajnog jevrejskog plemena Benu Nadir, kurejšijski vojni zapovjednik Ebu Sufjan okupio je neka arapska plemena u jednu zajedničku vojsku koja je brojala 10.000 ljudi i još jednom se spremao da napadne Medinu. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, okupio je oko 3.000 muslimana, koji su se, po prijedlogu ashaba Selmana el-Farisija (Perzijanca), odbranili tako što su iskopali rovove oko grada (stari perzijski način odbrane), po čemu je bitka i dobila ime „Bitka na Hendeku“. Opsada pod kojom se našla Medina trajala je 2 sedmice.

U toj bici dogodilo se mnogo značajnih trenutaka, od kojih su mnogi na razini mu'džize. U vrijeme Osmanske uprave ovim krajevima na mjestu gdje se vodila bitka sagrađeno je sedam malih džamija i zbog toga se to mjesto zove i „Seb'a mesadžid“ (sedam džamija). Naše hadžije samo prođu pored tog mjesta, a vodiči ih u autobusima upoznaju o njegovom značaju. Na spomenutoj lokaciji izgrađena je velika džamija.

Mesdžid Kibletejn

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pred klanjanje namaza, došao je Džibril i obavijestio ga o promjeni Kible od Bejtu-l-Makdisa u Jerusalemu prema Ka’bi u Meki, nakon što su se u namazu, sedamnaest mjeseci okretali prema Bejtu-l-Makdisu. Allah, dželle še'nuhu, je rekao: Mi vidimo kako okrećeš lice svoje prema nebu i Mi ćemo ti sigurno dati da se okrećeš prema kibli koju ti želiš; pa, okreni lice svoje prema Časnom hramu! I gdje god bili, lice svoje okrenite prema njemu. Doista oni kojima je dana Knjiga znaju da je to istina od Gospodara njihova, a Allah nije nemaran prema onome što oni rade. (El-Bekare, 144.)

Jedan od ashaba koji je sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao ikindija-namaz krenuo je put mesdžida (Kibletejn), gdje još nije bilo završeno klanjanje spomenutog namaza. Obavijestio je klanjače povišenim glasom o promjeni kible, i oni su se, ne prekidajući namaz, usmjerili prema Ka’bi. Ova promjena se desila u utorak, polovinom mjeseca ša’bana, druge godine po Hidžri. Ovaj mesdžid je dobio i naziv po ovoj promjeni, jer su dva rek’ata klanjana prema Bejtu-l-Makdisu a druga dva prema Ka’bi.

Mesdžid-Mikat – Zu-l-Hulejfa

Ovaj mesdžid je poznat po nekoliko imena od kojih su Mikat ili Ihram, zbog toga što je on mikat stanovnika Medine i onih koji u nju dođu. Spada u mikate koje je tačno i precizno odredio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Poznat je i po imenu Abar Ali, zbog toga što su tu bili bunarevi koje je iskopao Er-Rašid Ali ibn Ebi Talib, radijallahu anhu, u vrijeme pravednog halife Osmana ibn Affana, radijallahu anhu.

Ovaj mesdžid je prvi izgradio Omer ibn Abdulaziz u emevijskom dobu.

Beki’a el-Garkad:

To je mezarje od vremena Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Spominje se da će prvi ljudi koji će biti proživljeni na Sudnjem danu biti oni koji su ovdje pokopani. Tu su ukopane majke vjernika, žene Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, osim Hatidže i Mejmune, radijallahu anhu, koje su ukopane u Meki. Ukopan je i Osman ibn el-Affan, radijallahu anhu, i još preko 10.000 ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Imena nekih ashaba ukopanih u njoj: Abbas, radijallahu anhu, amidža Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Hasan ibn Alijj, radijallahu anhu, njegova majka Fatima, radijallahu anha, Alijj – Zejnu-l-Abidin, radijallahu anhu, i njegov sin Džafer es-Sadik, radijallahu anhu, Ukejl ibn ebi-Talib, radijalllahu anhu, i Abdullah ibn ebi Dža’fer, radijallahu anhu, Ibrahim, radijallahu anhu, – sin Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Osman ibn Mez’un, radijallahu anhu – prvi muhadžir koji je ovdje ukopan, Abdurrahman ibn Avf, radijallahu anhu, Fatima bintu Esed – majka Alije ibn Ebi Taliba, radijallahu anha, Safijja bintu Abdulmuttalib, radijallahu anha, Imami-Malik i dr.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obilazio bi njegove stanovnike i tražio bi oprost za njih, kao što prenosi Aiša, radijallahu anha, pa kaže da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u noćima kada bi bio kod nje ustajao u zadnjoj trećini noći i odlazio do Bekije i govorio: “Es-selamu ‘alejkum/Spas na vas, kućo naroda vjerničkog, stiže vas ono što vam je obećano sutradan, samo je odgođeno, i mi ćemo vam se, ako Allah da, pridružiti, Allahu moj, oprosti stanovnicima Bekije Garkad.” (Muslim)